Žrišjudagurinn 28. mars 2017

3. grein: Öryggismįla­stefna ESB kemur til sögunnar – tengsl viš stefnu ESB-rķkis­stjórnar­innar

Utanrķkis- og öryggismįl ESB og Ķsland 3. grein


Björn Bjarnason
9. janśar 2014 klukkan 09:37

Hér er ķ fimm greinum gerš grein fyrir samskiptum Ķslands og ESB į sviši utanrķkismįla, žó einkum meš tilliti til öryggis- og varnarmįla.

• Ķ fyrstu greininni žrišjudaginn 7. janśar var rętt um utanrķkisžjónustu ESB. Žį var vakin athygli į įgreiningi sem varš um rétt sendiherra ESB į Ķslandi til aš hlutast til um innanrķkismįl meš įróšri fyrir ašild aš ESB.

• Ķ annarri greininni sem birtist mišvikudaginn 8. janśar var rętt um Ķsland sem herlaust land og hvernig sś sérstaša félli aš ašildarskilmįlum ESB.

• Hér er ķ žrišju greininni gerš grein fyrir mótun og žróun öryggismįlastefnu ESB og tengslunum viš stefnu ESB-rķkisstjórnarinnar į Ķslandi.

• Ķ fjóršu greininni er sagt frį nżrri skżrslu utanrķkis- og öryggismįlastjóra ESB og vikiš aš stöšu Ķslendinga ķ ljósi hennar.

• Ķ fimmtu greininni er litiš til nżlegrar įlyktunar leištogarįšs ESB um öryggis- og varnarmįl og hugaš aš žvķ sem viš blasir sem verkefni fyrir ķslenska stjórnmįlamenn.

Tilraunir til aš koma į fót sameiginlegum evrópskum herafla hafa stašiš ķ rśm 60 įr. Hér er lįtiš nęgja aš lķta rśm 20 įr til baka. Viš gerš Maastricht-sįttmįlans įriš 1992 var stigiš markvert skref ķ įtt aš mótun sameiginlegrar stefnu Evrópusambandsins um utanrķkis- og öryggismįl.

Įriš 1992 var kalda strķšiš aš baki. Augljóst var aš Bandarķkjamenn mundu draga śr herafla sķnum ķ Evrópu į sama tķma og ófrišur magnašist milli žjóšanna ķ Jśgóslavķu fyrrverandi. Žegar leištogar ESB-rķkjanna komu saman til aš leggja grunn aš myntsamstarfi sķnu og evrunni voru einnig fyrstu įkvęšin um CFSP - Common Foreign and Security Policy sett ķ sįttmįla ESB.

Ķ inngangi sįttmįlabreytinganna frį Maastricht er lżst vilja rķkjanna til aš vinna saman aš mótun sameiginlegrar stefnu ķ utanrķkis- og öryggismįlum og tekiš fram aš samvinnan kunni aš leiša til sameiginlegrar varnarstefnu sem sęki styrk sinn til sameiginlegs varnarvišbśnašar og žannig takist aš skerpa ķmynd Evrópu og sjįlfstęši til aš lįta aš sér kveša ķ žįgu frišar, öryggis og framfara ķ Evrópu og um heim allan.

Bretar og Frakkar semja

Nęsta stóra skrefiš į žessari braut til aukins varnarsamstarfs var stigiš 3. og 4. desember įriš 1998 žegar Tony Blair, forsętisrįšherra Breta, og Jacques Chirac, forseti Frakklands, hittust ķ hafnarborginni St.Malo į Bretagne-skaga og ritušu undir yfirlżsingu um samstarf ķ hermįlum. Žar er lögš įhersla į virka žįtttöku ESB į alžjóšavettvangi og žess vegna verši sambandiš aš bśa yfir afli til sjįlfstęšra ašgerša ķ krafti trśveršugs herafla. Ķ yfirlżsingunni segir: „Evrópa žarfnast öflugs herlišs sem getur brugšist hratt viš nżjum hęttum og sem styšst viš öflug, samkeppnishęf evrópsk hergögn og tękni.“

Blair og Chirac voru į žessum tķma forystumenn tveggja kjarnorkuvelda ķ Evrópu. Yfirlżsing ķ žessa veru frį žeim hafši vķštęk pólitķsk įhrif innan Evrópusambandsins žótt hśn vęri af žeirra hįlfu einnig reist į gęslu eigin hagsmuna. Bretar vildu aš hernašarleg mįlefni yršu ofar į dagskrį innan ESB um sama leyti og evran kęmi til sögunnar. Žeir yršu į žann hįtt virkir žįtttakendur ķ pólitķskri samvinnu ESB-rķkjanna žótt žeir stęšu utan evru-samstarfsins. Frakkar höfšu į žessum įrum enn sérstöšu innan NATO žar sem žeir stóšu utan hins nįna hernašarsamstarfs žar. Meš yfirlżsingunni fęrši Chirac Frakka til meira hernašarlegs samstarfs viš evrópska nįgranna sķna į sama tķma og fękkaši ķ herafla Bandarķkjanna į meginlandi Evrópu.

Samskiptin viš NATO

Vandinn var ekki ašeins pólitķskur ķ samskiptum rķkja ESB heldur einnig skipulagslegur žegar litiš var til Atlantshafsbandalagsins (NATO) annars vegar og Vestur-Evrópusambandsins (VES) hins vegar.

Į rįšherrafundi NATO ķ Berlķn įriš 1996 var įkvešiš aš VES, sem var meš höfušstöšvar ķ Parķs og sérstakt žing ašildarrķkjanna (ž. į m. Ķslands) sér aš baki skyldi vinna aš mótun žess sem į ensku var kallaš European Security and Defence Identity (ESDI) (evrópsk vķdd ķ öryggis- og varnarmįlum) innan NATO.

Markmišiš var aš koma į fót „evrópskri stoš“ innan Atlantshafsbandalagsins viš hliš hinnar noršur-amerķsku mešal annars ķ žvķ skyni aš Evrópurķki gętu gripiš til hernašarašgerša žar sem NATO kysi aš halda aš sér höndum. Žetta var einnig enn einn lišurinn ķ aš létta evrópskum byršum af Bandarķkjamönnum.

Öryggismįl og evran

Ķ jśnķ įriš 1999 var įkvešiš į leištogafundi ESB ķ Köln aš VES yrši hluti af Evrópusambandinu. (VES hvarf endanlega af spjöldum sögunnar meš gildistöku Lissabon-sįttmįlans rśmum 10 įrum sķšar, 1. desember 2009).

Į leištogafundinum ķ Köln var samžykkt aš Javier Solana frį Spįni yrši talsmašur ESB ķ utanrķkis- og öryggismįlum og hann hefši forystu um aš žróa frekar stefnuna ķ utanrķkismįlum (CFSP) og stefnuna ķ öryggismįlum European Security and Defense Policy (ESDP) sem nś var komin til sögunnar. Varš hann sķšar mjög virkur ķ afskiptum af utanrķkismįlum ķ žvķ skyni aš įvinna ESB stöšu į alžjóšavettvangi.

Į fyrsta įratugnum eftir lok kalda strķšsins stigu leištogar Evrópusambandsins žannig markverš og stefnumótandi skref til aš laga samstarf sitt aš breyttum ašstęšum ķ utanrķkis- og öryggismįlum. Žótt įvallt vęri gengiš aš žvķ vķsu aš rķkisstjórnir og žjóšing ašildarlandanna ęttu sķšasta oršiš um žessa mįlaflokka var lagt į rįšin um sameiginlega stefnu og einn talsmann.

Öll žessi skref stigu leištogarnir į sama tķma og žeir lögšu grunn aš myntsamstarfinu og upptöku evrunnar. Į sinn hįtt snerust įkvaršanir um žau mįl einnig um öryggismįl žvķ aš žęr įttu aš stušla aš žvķ aš halda Žżskalandi ķ skefjum og skapa Žjóšverjum sömu stöšu og öšrum meš hinni sameiginlegu mynt. Hér veršur ekki rakiš hver žróunin hefur oršiš į evru-svęšinu. Enginn efast um aš Žjóšverjar hafa žar undirtökin ķ krafti efnahagslegra yfirburša. Žeir halda sér hins vegar til hlés į sviši hermįla.

Framkvęmdin įkvešin

Į leištogafundi ESB ķ Helsinki ķ desember 1999 kom nżtt ESB-hugtak til sögunnar Headline Goal en meš žvķ er lżst fyrsta markvissa skrefi Evrópusambandsins til aš rįša yfir herafla. Óhętt er aš segja aš hugtakiš sé ekki gagnsętt frekar en svo margt annaš ķ samžykktum Evrópusambandsins. Ķ opinberum skjölum ķslenska utanrķkisrįšuneytisins er ķ žessu sambandi talaš um „stašfest markmiš“ Evrópusambandsins. Ķ raun stóš hugur ESB-manna til žess į fundinum ķ Helsinki aš allt aš 60.000 manna herliš yrši til taks undir merkjum ESB. Sś draumsżn hefur ekki ręst enn tępum 15 įrum sķšar.

Ķ samžykktinni frį Helsinki er einnig talaš um Helsinki Force Catalogue žaš er hvernig lišs- eša herafla žurfi til aš framkvęma svonefnd Petersberg Tasks. Meš Petersberg-verkefnunum var vķsaš til žess aš į fundi Vestur-Evrópusambandsins ķ Petersberg-kastala ķ Žżskalandi įriš 1992 var samžykkt aš huga aš sérstaklega aš verkefnum sem kynnu aš leiša af óstöšugleika ķ Austur-Evrópu žar į mešal voru alhliša björgunar- og mannśšarverkefni, frišargęsla, stjórn į hęttutķmum og frišaruppbygging.

Leištogafundur ESB ķ Helsinki undir lok įrs 1999 markaši įkvešin žįttaskil ķ žróun varnarstefnunnar innan ESB. Žar var lagšur grunnur aš framkvęmd stefnu sem fylgt hefur veriš til žessa žótt ekki hafi mišaš sem skyldi.

Ķ minnisblaši utanrķkisrįšuneytisins til utanrķkismįlanefndar alžingis frį 9. janśar 2012 vegna ESB-ašildarvišręšnanna er vikiš aš samžykktum į Helsinki-fundinum og žvķ sem eftir fylgdi į žennan veg:

„Į fundi leištogarįšsins ķ Helsinki įriš 1999 voru stašfest markmiš (e. Headline Goal) um aš ašildarrķkin byggšu upp getu til aš bregšast hratt viš hęttuįstandi, ž. į m. meš mannśšar- og björgunarstarfi, frišargęslu og beitingu herafla ķ hęttuįstandsstjórnun. Markmišin voru uppfęrš įriš 2004 og tķmaramminn framlengdur til 2010. Ķ tengslum viš žessi markmiš var mótuš įętlun um svokallašar višbragšssveitir (e. battlegroup), sem felur ķ sér aš į hverjum tķma séu įkvešin rķki višbśin aš leggja lišsafla til um 1.500 manna višbragšssveitar sem unnt vęri aš senda skjótt į vettvang žar sem hęttuįstand hefši skapast. Żmis ašildarrķki hafa tekiš sig saman um aš tilnefna lišsafla ķ slķkar sveitir, sem skiptast į aš vera ķ višbragšsstöšu ķ sex mįnuši, tvęr ķ senn. (Noršmenn hafa tekiš žįtt ķ norręnu višbragšssveitinni, žrįtt fyrir aš standa utan ESB.) Einróma įkvöršun leištogarįšsins žyrfti til žess aš višbragšssveitunum yrši beitt, en til žess hefur ekki komiš. Žįtttakan er valkvęš.

Sameiginlega öryggis- og varnarstefnan gengur aldrei framar stefnu hvers rķkis ķ öryggis- og varnarmįlum. Hvert ašildarrķki įkvešur hvort žaš taki žįtt ķ samvinnu į sviši varnarmįla eša frišargęsluverkefnum į vettvangi ESB. Ķ sįttmįla Evrópusambandsins er hvorki gert rįš fyrir stofnun fastahers né herskyldu af neinu tagi. Žar kemur fram aš stefna ESB skuli virša skuldbindingar ašildarrķkja sem varša sameiginlegar varnir samkvęmt įkvęšum sįttmįla Atlantshafsbandalagsins. Sett eru margs konar skilyrši fyrir žróun sameiginlegrar varnarmįlastefnu, m.a. aš hśn skuli ekki stangast į viš stefnu žeirra rķkja sem eru ašilar aš NATO. Tekiš er tillit til žess aš ašildarrķkin eiga ólķka forsögu ķ öryggis- og varnarmįlum. Af 27 ašildarrķkjum er 21 ašili aš NATO, en af hinum sex rķkjunum eru fimm yfirlżst hlutlaus. Öll ašildarrķki ESB nema Danmörk taka žįtt ķ sameiginlegu öryggis- og varnarstefnunni.

Ķsland hefur haft nįiš pólitķskt samrįš viš ašildarrķki Evrópusambandsins į grundvelli yfirlżsingar EES-rįšsins um pólitķskt samrįš frį įrinu 1995. Žaš felur mešal annars ķ sér aš ESB sendir sameiginlegar yfirlżsingar sķnar til EES/EFTA-rķkjanna įšur en žęr eru fluttar eša birtar, meš boši um mešflutning. Ķ flestum tilvikum hefur Ķsland tekiš undir ręšur og yfirlżsingar ESB žegar žaš hefur bošist. Į žetta viš um yfirlżsingar ESB ķ Brussel, en einnig um ręšur sem fluttar eru į vegum ESB hjį alžjóšastofnunum.“

Žarna er höfušįhersla enn lögš į sjįlfstęši hvers rķkis ķ utanrķkis- öryggis- og varnarmįlum til aš įrétta žaš sjónarmiš aš ķslenska rķkinu sé ekki skylt aš gera annaš ķ žessu efni en žvķ sjįlfu bżšur en žó er einnig undir lokin įréttuš samstašan sem ķslenska rķkiš į meš ESB ķ žessum mįlaflokkum og aš ķslenska utanrķkisrįšuneytiš taki ķ „flestum tilvikum“ undir ręšur og yfirlżsingar ESB um utanrķkismįl.

Ķ hinum opinbera ķslenska texta er enn litiš fram hjį žvķ sem į ensku er kallaš Monnet Method žaš er Monnet-ašferšinni um aš vald skuli gert yfiržjóšlegt hvenęr sem pólitķskt tękifęri gefst til žess og hvenęr sem žaš žykir fęrt. Ķ žessu hefur falist aš framkvęmdastjórn ESB ķ Brussel, „gęslumenn sįttmįlanna“, hefur smįtt og smįtt fengiš meira vald ķ sķnar hendur. Žessa hefur einnig gętt į sviši utanrķkis- öryggis- og varnarmįla.

Verkskipting meš NATO

Į įrinu 2002 sameinušust ESB og NATO um sex grundvallaratriši samstarfs sķn į milli og žar į mešal um hvernig samrįši og samstarfi skyldi hįttaš meš hlišsjón af sjįlfstęši hvors ašila um sig.

Ķ mars 2003 var gert svokallaš Berlķn-plśs samkomulag um aš ESB geti haft afnot af skipulagi NATO, stjórnkerfi og herdeildum NATO til hernašarašgerša ef NATO tęki įkvöršun um aš halda aš sér höndum vegna ašgerša sem ESB-rķki teldu naušsynlegar. Žį er fyrir hendi samkomulag um upplżsingaskipti milli ESB og NATO og tenglaforingjar frį ESB eru ķ herstjórnum NATO ķ Mons ķ Belgķu og Napólķ į Ķtalķu.

Til aš skżra hvernig tengslum herafla ESB og NATO er hįttaš er notuš setningin „ašskiljanlegur en ekki ašskilinn“: sami herafli og vopn stendur aš baki ašgeršum ESB og NATO en hluta lišsaflans og vopnanna mį rįšstafa til ESB ef naušsyn krefst. ESB mį ašeins grķpa til ašgerša įkveši NATO aš gera žaš ekki.

Öryggismįlastefna mótuš

The European Security Strategy er enskt heiti į öryggismįlastefnu Evrópusambandsins. Leištogarįš ESB samžykkti hana ķ desember 2003 aš fengnum tillögum frį Javier Solana. Var žetta ķ fyrsta sinn sem mótuš var sameiginleg stefna um žetta efni innan Evrópusambandsins. Til skżringar er henni jafnvel lķkt viš žjóšaröryggisstefnu Bandarķkjanna. Samanburšurinn ristir žó ekki djśpt žvķ aš ESB ręšur ekki yfir eigin her til aš tryggja frakvęmd stefnu sinni – ekki enn.

Ķ upphafi öryggismįlastefnu ESB er žvķ lżst yfir aš aldrei hafi rķkt sambęrileg velmegun, öryggi eša frelsi ķ Evrópu. Undir lokin er sagt aš ķ veröldinni standi menn frammi fyrir mörgum nżjum hęttum og tękifęrum. Meš hlišsjón af žessu verši Evrópurķki aš standa saman ķ hnattvęddum heimi. Engin ein žjóš geti tekist į viš margžęttan vanda lķšandi stundar. Tķundašar eru nokkrar ógnir sem žurfi aš varast: hryšjuverk, dreifing gjöreyšingarvopna, svęšisbundin įtök, stjórnkerfislaus rķki og skipulögš glępastarfsemi.

Eins og kom fram ķ annarri grein ķ žessum flokki töldu ķslensk stjórnvöld sérstaka įstęšu til aš huga aš tengslum viš Evrópsku varnarmįlastofnunina European Defence Agency (EDA) žegar rętt yrši um ašild viš ESB.

Stofnuninni var komiš į fót įriš 2004 og hefur hśn ašsetur ķ Brussel. Hlutverk EDA er aš ašstoša ESB-rķki į sviši hermįla ķ žvķ skyni aš žau standist kröfur ķ samręmi viš evrópsku öryggismįlastefnuna (ESS). Stofnunin gerir tillögur, samręmir ašgeršir, hvetur til samvinnu og stendur fyrir verkefnum. Ašildarrķkin sjįlf bera hins vegar įbyrgš aš varnarstefnu sinni, hvert fyrir sig, gera įętlanir og įkveša śtgjöld. Stofnunin hefur mótaš fjóržęttan ramma um starfsemi sķna og markmiš: 1) žróun herstyrks, 2) rannsókn og tękni 3) samvinna um vopnaframleišslu og 4) tękni- og framleišslugeta.

Žį hefur ESB einnig komiš į fót rannsókna- og fręšisetri um öryggismįl European Union Institute for Security Studies (EU-ISS) sem var stofnaš įriš 2002 og hefur ašsetur ķ Parķs. Žótt um ESB-stofnun sé aš ręša er žetta sjįlfstęš hugveita og helgar hśn sig rannsóknum į öryggismįlum sem snerta ESB.

Afstaša Ķslands

Ķ gögnum sem unnt er aš nįlgast į vefsķšu utanrķkisrįšuneytisins mį kynna sér afstöšu ķslenskra stjórnvalda til žessara mįla. Hér aš framan og ķ annarri grein žessa flokks er vitnaš ķ minnisblaš utanrķkisrįšuneytisins til utanrķkismįlanefndar alžingis frį 9. janśar 2012. Annaš opinbert skjal hefur aš geyma greinargerš samningshóps um utanrķkisvišskipti, utanrķkis- og öryggismįl til ašalsamninganefndar um yfirferš rżniblaša ķ samningahópnum um sameiginlega utanrķkis- og öryggismįlastefnu ESB. Gerširnar voru rżndar į tķmabilinu mars til október 2010. Į bls. 6 ķ žessu skjali er greint frį stefnu ķslenskra stjórnvalda ķ öryggismįlum į alžjóšavettvangi og žar segir:

„Almennt fellur öryggis- og varnarstefna ESB vel aš stefnu ķslenskra stjórnvalda ķ öryggismįlum eins og hśn er sett fram ķ samstarfsyfirlżsingu rķkisstjórnarinnar frį maķ 2009, skżrslu utanrķkisrįšherra til Alžingis um utanrķkismįl sem lögš var fyrir Alžingi ķ maķ 2010 og įhęttumatsskżrslunni fyrir Ķsland sem gefin var śt ķ mars 2009. Ķ stefnu Ķslands er mešal annars lögš įhersla į barįttu fyrir mannréttindum og kvenfrelsi, friši og afvopnun og gegn fįtękt, félagslegu ranglęti, misskiptingu og hungursneyš, m.a. meš markvissri žróunarašstoš. Žį skal framlag Ķslands til frišargęslu ķ heiminum vera fyrst og fremst į sviši sįttaumleitana, uppbyggingar borgaralegra stofnana og jafnréttis- og mannśšarmįla. Einnig er įhersla lögš į žaš aš mikilvęgt sé fyrir Ķsland aš taka virkan žįtt ķ fjölžjóšasamstarfi sem stušlar aš betra alžjóšlegu öryggi ķ vķšasta skilningi og er vķsaš til žįtttöku Ķslands ķ starfi Sameinušu žjóšanna, Atlantshafsbandalagsins og ÖSE. Žį kemur fram aš hin hraša hnattvęšing sem hefur įtt sér staš skapi nż tękifęri en samfara žeirri žróun hafi žęr hęttur sem stešja aš hinu alžjóšlega samfélagi oršiš flóknari og jafnvel innbyršis tengdari. Skżrsla utanrķkisrįšherra um utanrķkismįl vķsar ķ mikilvęgt hlutverk alžjóšastofnana viš śrlausn žessara verkefna sem ekki verša leyst įn alžjóšlegrar samvinnu. Žar gegni Sameinušu žjóširnar grundvallarhlutverki.

Ķ įhęttumatsskżrslunni fyrir Ķsland kemur fram aš hefšbundin mörk milli innra og ytra öryggis rķkja verša sķfellt óljósari og ekki er unnt aš skilja žar į milli žegar meta į og bregšast žarf viš žveržjóšlegum ógnum. Ķ hęttumatinu kemur einnig fram aš engar vķsbendingar séu um aš hernašarógn muni ķ nįinni framtķš stešja aš Ķslandi. Helstu įhęttužęttirnir gagnvart Ķslandi, skv. hęttumatinu, eru ekki ósvipašir žeim sem settir eru fram ķ öryggisstefnu ESB, sem getiš er um hér aš framan, m.a.. alžjóšlega fjįrmįlakreppan, umhverfisógnir, loftslagsbreytingar, skipulögš glępastarfsemi, hryšjuverk, śtbreišsla gereyšingarvopna, netöryggi og orkuöryggi.

Ķ įbendingum įhęttumatsskżrslunnar kemur fram aš styrkja beri samstarf viš ESB vegna įhęttužįtta į borš viš skipulagša glępastarfsemi, farsóttir, nįttśruhamfarir og hryšjuverkaógnir sem og į öšrum svišum, t.d. frišargęslu. Žį er tekiš fram aš slķk samvinna tęki bęši til višbśnašar- og višbragšsįętlana į Ķslandi sem og žįtttöku ķ alžjóšlegum ašgeršum.“

Žessi texti ber meš sér aš žeir sem hann skrifa eru sįttir viš žaš sem gerst hefur į vettvangi ESB ķ utanrķkis- og öryggismįlum og telja aš žaš falli vel aš stefnu Ķslands og įhęttumati sem unniš var į vegum stjórnvalda eftir aš bandarķska varnarlišiš hvarf śr landi.

Samhliša žvķ sem unniš var aš žessum rökstušningi į vegum ķslenskra stjórnvalda ķ žeim tilgangi aš kynna sem mestan samhljóm milli stefnu Ķslands ķ öryggis- og varnarmįlum var einnig unniš aš mótun svonefndrar žjóšaröryggisstefnu į grundvelli tillögu til žingsįlyktunar sem Össur Skarphéšinsson utanrķkisrįšherra flutti en ķ greinargerš meš henni mįtti lesa žennan rökstušning:

,,Ķ fjórša lagi hefur öryggissamstarf Ķslands og Evrópusambandsins fariš vaxandi. Ķsland hefur tekiš žįtt ķ frišargęsluašgeršum į vegum ESB og hefur frį upphafi EES-samstarfsins tekiš undir mikinn meiri hluta yfirlżsinga žess ķ utanrķkismįlum. Starf Evrópusambandsins į sviši öryggis- og varnarmįla fellur mjög vel aš įherslum Ķslands, svo sem hvaš mannréttindi varšar og starf aš žróunarmįlum og borgaralegri frišargęslu. Alls eru 21 af 27 ašildarrķkjum ESB einnig ašilar aš NATO en hverju ašildarrķki Evrópusambandsins er hins vegar ķ sjįlfsvald sett hvort og aš hve miklu leyti žaš tekur žįtt ķ samstarfi į žessu sviši. Samžykki ķslenska žjóšin ašildarsamning ķ žjóšaratkvęšagreišslu mundi ašild aš Evrópusambandinu skapa nżja fleti į samstarfi ķ öryggismįlum įn skuldbindinga um hernašarlega žįtttöku.„

Žetta oršalag bendir til aš tengsl hafi veriš į milli óska utanrķkisrįšherra um mótun žjóšaröryggisstefnunnar og ašildarvišręšnanna viš ESB. Žaš hafi įtt aš aušvelda ašlögun aš kröfum ESB į žessu sviši aš hafa hina nżju žjóšaröryggisstefnu ķ handrašanum. Žaš tókst hins vegar ekki aš ljśka smķši hinnar nżju stefnu fyrir žingkosningar ķ aprķl 2013. Stafaši žaš mešal annars af oršalagi um ašildina aš NATO. Žótt sigla mętti ķ kringum gildi NATO-ašildar ķ skjölum utanrķkisrįšuneytisins vegna ESB-višręšnanna var ekki unnt aš gera žaš žegar žjóšaröryggiš var beint til umręšu nema ķ žvķ fęlist yfirlżsing um aš vęgi NATO-ašildarinnar hefši minnkaš.

Rķkisstjórn Sigmundar Davķšs Gunnlaugssonar hefur hętt višręšunum viš ESB. Žótt ekki sé minnst į ašildina aš NATO ķ sįttamįlanum aš baki stjórninni lögšu bęši Gunnar Bragi Sveinsson utanrķkisrįšherra og Sigmundur Davķš Gunnlaugsson leiš sķna ķ höfušstöšvar NATO skömmu eftir aš žeir tóku viš embęttum sķnum og įréttušu gildi ašildar aš bandalaginu fyrir Ķsland. Vegna slitanna į ESB-višręšunum og augljósra tengsla žeirra viš įherslur stjórnvalda ķ öryggis- og varnarmįlum eftir aš įkvešiš var aš sękja um ESB-ašild hlżtur sś spurning aš vakna hvort rķkisstjórn Sigmundar Davķšs og sérstaklega utanrķkisrįšherra hennar sjįi ekki įstęšu til aš skoša žennan mįlaflokk frį sķnum sjónarhóli ķ staš žess aš hafa hann ķ farveginum sem ESB-rķkisstjórnin mótaši.

 
Senda meš tölvupósti  Senda į Facebook  Senda į Twitter  Vista sem pdf  Prenta

Björn Bjarnason var žingmašur Sjįlfstęšisflokksins frį įrinu 1991 til 2009. Hann var menntamįlarįšherra 1995 til 2002 og dóms- og kirkjumįlarįšherra frį 2003 til 2009. Björn var blašamašur į Morgunblašinu og sķšar ašstošarritstjóri 1979 til 1991.

 
 
Mest lesiš
Fleiri pistlar

Umsóknarferli ķ andaslitrum - straumhvörf hafa oršiš ķ afstöšu til ESB-višręšna - réttur žjóšar­innar tryggšur

Žįttaskil uršu ķ samskiptum rķkis­stjórnar Ķslands og ESB fimmtudaginn 12. mars žegar Gunnar Bragi Sveinsson utanrķkis­rįšherra aftenti formanni rįšherrarįšs ESB og višręšu­stjóra stękkunarmįla ķ framkvęmda­stjórn ESB bréf. Textinn sem gildir gagnvart ESB er į ensku. Žar segir: „The Government of...

Grikkir eru ekki sjįlfstęš žjóš

Grikkir eru ekki sjįlfstęš žjóš. Žeir hafa aš vķsu mįlfrelsi viš boršiš ķ Brussel, sem ķslenzkir ašildarsinnar aš ESB leggja svo mikiš upp śr en į žį er ekki hlustaš og orš žeirra hafa engin įhrif.

Lķfsreynsla Grikkja lżsandi dęmi um örlög smįžjóšar sem gengur inn ķ fjölmennt rķkjabandalag

Žaš hefur veriš fróšlegt - ekki sķzt fyrir žegna smįžjóša - aš fylgjast meš įtökum Grikkja og annarra evrurķkja, sem ķ raun hafa veriš įtök į milli Grikkja og Žjóšverja. Ķ žessum įtökum hafa endurspeglast žeir djśpu brestir, sem komnir eru ķ samstarfiš innan evrurķkjanna og žar meš innan Evrópu­sambandsins.

Umbrotin ķ Evrópu geta haft ófyrirsjįanlegar afleišingar

Žaš er nokkuš ljóst aš sś uppreisn Mišjaršarhafsrķkja gegn žżzkum yfirrįšum innan Evrópu­sambandsins, sem Romano Prodi, fyrrum forsętis­rįšherra Ķtalķu og forseti framkvęmda­stjórnar ESB um skeiš, hvatti til fyrir allmörgum mįnušum er hafin. Kveikjan aš henni uršu śrslit žingkosninganna ķ Grikklandi fyrir viku.

 
 
    Um Evrópuvaktina     RSS